Ljudska prava izložena su napadima sa svih strana, upozorio je u ponedjeljak glavni tajnik UN-a, pozivajući na “novi zamah” u svijetu koji “nazaduje”.

Otvarajući 52. sjednicu Vijeća za ljudska prava u Ženevi, Antonio Guterres osvrnuo se na rat u Ukrajini.

“Ruska invazija na Ukrajinu pokrenula je najveće kršenje ljudskih prava danas”, rekao je.

Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava Volker Türk kritizirao je povratak “starom autoritarizmu” i “destruktivnim ratnim agresijama, koji potječu iz prošlih vremena i imaju globalne posljedice, kao što se može ponovno konstatirati u Europi s bezumnom ruskom invazijom na Ukrajinu”.

Sjednica je započela minutom šutnje za žrtve potresa u Turskoj i Siriji.

Nikada Vijeće za ljudska prava nije zasjedalo tako dugo – gotovo šest tjedana, što je znak njegove važnosti u trenutku kada se obilježava 75 godina Opće deklaracije o ljudskim pravima.

No neke države koje nisu na glasu po poštovanju ljudskih prava smatraju da je to dokaz prevelikog miješanja UN-a u unutarnja pitanja.

Rat u Ukrajini, siromaštvo, rasizam… glavni tajnik UN-a stao je u obranu Opće deklaracije koju se “napada sa svih strana” i kritizirao vlade koje je “podrivaju”.

“Nazadovali smo”, rekao je, pozivajući da se “da novi zamah” ljudskim pravima koja su rješenje za mnogobrojne probleme u svijetu, poput klimatske krize i zloporabe novih tehnologija.

Ratni zločini u Ukrajini

Gotovo 150 visokih dužnosnika, uključujući ministre vanjskih poslova Francuske, Irana i Kine, sudjeluje na dijelu skupa na visokoj razini koji se održava do četvrtka. Američki ministar vanjskih poslova Antony Blinken obratit će im se tijekom dana putem video veze.

U četvrtak se u Ženevi očekuje i dolazak zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Rjabkova.

Ruska invazija na Ukrajinu bit će u središtu rasprava, a na kraju sjednice predviđeno je glasanje o nastavku rada UN-ovih istražitelja u Ukrajini koji će svoje prvo pisano izvješće predstaviti 20. ožujka pošto su u rujnu ustvrdili da se ondje događaju ratni zločini.

Ukrajinska veleposlanica Jevhenija Filipenko zauzima se za “jačanje” rezolucije koja definira mandat istražitelja, no nije sigurno da će to biti uvaženo jer Kijev i njegovi zapadni saveznici moraju uvjeriti neke države koje oklijevaju kritizirati Moskvu da ne prijeđu u redove suzdržanih.

Žučne rasprave vodit će se i o obnovi mandata izvjestitelja za ljudska prava u Rusiji.

Na dnevnom redu je i mandat izvjestitelja za Iran, nakon gušenja prosvjeda koji su izbili zbog smrti u pritvoru mlade Iranke kurdskog podrijetla.

“Ako je iranski narod spreman izići na ulice, na međunarodnoj je zajednici da se pobrine da se za zločine odgovara”, poručila je izvršna direktorica Human Rights Watcha, Tirana Hassan.

Zapadni diplomat rekao je da tekst mora odražavati “strašnu degradaciju situacije (u Iranu) zadnjih mjeseci od ubojstva Mahse Amini“.

Tenzije će vjerojatno izazvati i etiopsko pitanje. Etiopska vlada, koja odbacuje izvješće istražitelja UN-a koje je optužuje za moguće zločine protiv čovječnosti u Tigraju, pokrenula je diplomatsku ofenzivu ne bi li blokirala obnovu njihova mandata. (Hina)