Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, osnovana je u drugoj polovici 2015. kao strateška inicijativa 55 hrvatskih ljudskopravaških aktivista i organizacija civilnog društva zabrinutih zbog političkih trendova i društvenih smjerova u vidu porasta antiliberalizma, nacionalizma, ksenofobije i autoritarizma u Hrvatskoj i dvjema regijama kojima pripada, središnjoj Europi i Balkanu. Rizici za održivost aktivizma za ljudska prava odnose se na urušavanje javnog financiranja ljudskopravaškog zagovaranja koje se podudara s povećanjem potreba za ad hoc akcijama koje nisu prihvatljive za projektno i programsko financiranje Europske unije i drugih međunarodnih donatora.

Piše: Matija Mrakovčić

Osnivači Solidarne vjeruju da promocija i zaštita svih razina ljudskih prava – od temeljnih sloboda izražavanja, okupljanja i udruživanja do prava na rad, dom, zdrav okoliš i osnovna javna dobra – traje generacijama i zahtijeva dugotrajan napor, kreativnost i jak otpor na sve vrste pritisaka. Punih 20 godina nakon donošenja prvog demokratskog hrvatskog Ustava, ohrabrivanje domaće filantropije za ljudska prava predstavlja, već i pomalo zakašnjeli, ispit demokratske kulture. Upraviteljica Zaklade je Marina Škrabalo, mirovna aktivistkinja te zagovarateljica zaposlena u GONG-u, a tajnik je Ivan Blažević.

Prioriteti kojima se Zaklada želi baviti jesu osnivanje Fonda solidarnosti s aktivistima, umjetnicima, znanstvenicima i novinarima koji rade na promociji i zaštiti ljudskih prava, a pod političkim su i društvenim pritiskom, Fonda za ad hoc akcije (zagovaranje, kultura, istraživanje akcija i politika, istraživačko novinarstvo, direktne akcije i podrška) kao reakcije na teške povrede ljudskih prava i demokratske vladavine, Fonda za podršku žrtvama kršenja ljudskih prava – besplatna pravna pomoć, socijalna zaštita i krizne intervencije, te Fonda za lokalne i eksperimentalne inicijative zaštite ljudskih prava.

Solidarna planira razviti partnerstva s privatnim i javnim međunarodnim zakladama te razvojnim programima zainteresiranim za održivost ljudskih prava, demokracije i vladavine prava u Hrvatskoj i njezinoj široj regiji. Nekoliko donatorskih događaja s izraženim kulturnim elementom bit će organizirani u Bruxellesu, Londonu te u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj kako bi dospjeli do demokratski orijentiranih migranata i emigrantske zajednice naročito onih koji su napustili Hrvatsku u zadnjih 20 godina uključujući profesionalno zaposlene osobe u institucijama EU.

Zaklada stoga poziva na prijave za volontiranje u području razvoja Zaklade, zakladništva i filantropije u Republici Hrvatskoj te promociji Zaklade. Volontiranjem ćete imati priliku sudjelovati u razvoju jedinstvenog neprofitnog start-upa, upoznati niz zanimljivih osoba i organizacija iz civilnog društva i poslovnog sektora, steći iskustvo u organizaciji javnih događaja, odnosima s javnostima, analitičkom radu, razvoju i provedbi crowdfunding i promotivnih kampanji te se iz prve ruke upoznati s dinamikom filantropije i ljudskopravaškog aktivizma u Hrvatskoj, ali i na razini EU.

Volonterski angažman uključivao bi aktivnosti sukladno interesima i mogućnostima uključenih, a radni zadaci i vremenski opseg volonterskog rada bit će individualno dogovoreni sa svakim odabranim volonterom radi usuglašavanja potreba i interesa. Prijave trebaju sadržavati životopis i motivacijsko pismo s maksimalno 350 riječi, a treba ih poslati na adresu elektroničke pošte s naznakom “Prijava za volontiranje” najkasnije do 30 rujna.

Podsjećamo ovom prilikom da se od 24. rujna do 1. listopada u Hrvatskoj održava prvi Tjedan filantropije u sedam gradova: Zagrebu, Osijeku, Rijeci, Splitu, Puli, Karlovcu i Gospiću. Aktivnostima u sklopu Tjedna pokušat će se provući temeljna pitanja o ulozi i svrhovitosti filantropije danas. Pokazuje li filantropija svoje najsvjetlije lice kroz humantitarne akcije ili je najsvrhovitija kroz programe potpore? Je li glavni cilj filantropskog djelovanja promjena paradigmi suvremenog svijeta? Ima li filantropija svoju tamnu stranu? Može li na istinsku promjenu društvenih sustava utjecati pojedinac ili tu ulogu želi javna i korporativna filantropija? I posljednje, ali možda i najvažnije pitanje – kako kroz šumu poruka i interesa utjecati da se makar malim pomacima pomiču granice empatije, altruizma i darivanja, jer, kako se već pokazalo u povijesti: velike promjene uvijek počinju malim koracima od grupica istinski zainteresiranih pojedinaca.

Preuzeto sa portala: Kulturpunkt.hr