Sjedinjene Države u ponedjeljak se vraćaju u Globalnu akciju za klimu na virtualnom Samitu o prilagodbi klimi koji treba predložiti praktična rješenja kako bi planet bio otporniji na učinke klimatskih promjena.

Ni tjedan dana pošto je predsjednik Joe Biden objavio povratak Sjedinjenih Država u Pariški sporazum o klimi iz 2015., njegov posebni izaslanik John Kerry pridružuje se u ponedjeljak dvadesetak svjetskih čelnika, među kojima su sadašnji i bivši glavni tajnik UN-a Antonio Guterres te Ban Ki-moon, zamjenik kineskog premijera Han Zheng, njemačka kancelarka Angela Merkel, francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Boris Johnson i drugi čelnici.

Na Samitu prilagodbe klimi (CAS, The Climate Adaptation Summit), kojemu je domaćin Nizozemska, sudionici će razgovarati o nizu praktičnih rješenja i planova kojima do 2030. planiraju zaštiti nacije i gospodarstva od suša, toplinskih udara, rasta razine mora i poplava.

Prije samita više od 3000 znanstvenika iz svijeta pozvalo je lidere da bolje zaštite ljude od učinaka globalnog zatopljenja, piše Reuters.

“Naš svijet koji se brzo zagrijava već proživljava velike poremećaje izazvane intenzivnim sušama, požarima, toplinskim valovima, poplavama, razornim tropskim ciklonima i drugim ekstremnim događajima”, kažu znanstvenici među kojima je pet dobitnika Nobelove nagrade.

“Ako ne pojačamo napore sada i ne prilagodimo se sada, rezultati će biti rast siromaštva, nestašice vode, gubitci u poljoprivredi i porast migracije s golemim gubitcima ljudskih života”.

Promjene klime mogle bi smanjiti globalnu proizvodnju hrane za 30 posto, a povećati razinu mora te izazvati više oluja koje bi mogle prisiliti stotine milijuna stanovnika obalnih gradova i sela da napuste svoje domove”, kaže organizator samita Globalni centar za prilagodbu (Global Center on Adaptation, GCA)

“Nema cjepiva za klimatske promjene”, rekao je predsjedatelja GCA, bivši glavni tajnik UN-a Ban Ki moon i naglasio “Sve se događa mnogo, mnogo brže nego što mislimo, izaziva rizike u kaskadama. Graditi otpor na klimatske promjene nije ugodna zadaća, ali je imperativ”.

Samit ne donosi obvezujuće zaključke, no nizozemska vlada najavila je akcijski plan s praktičnim rješenjima.

Domaćin, nizozemski premijer Mark Rutte rekao je da njegova zemlja, koje se trećina nalazi ispod razine mora, ima više stoljeća iskustva u zašiti kopna od vode i da se nada podijeliti ga s drugima.

“Ako ne naučimo upravljati posljedicama, ako se ne možemo adaptirati, učinak će biti katastrofalan”, rekao je u video obraćanju.

Morski bedemi

Samit je prvi koji se fokusira na učinke klimatskih promjena, ističu organizatori, a prenosi agencija France presse.

Prethodni sastanci na vrhu uglavnom su bili posvećeni borbi protiv uzroka klimatskih promjena, posebno protiv emisija plinova s učinkom staklenika.

Stoga se čelnici u ponedjeljak bave ranjivošću pojedinih zemalja izloženih rastu razine mora, meteorološkim uvjetima i nestašicama hrane.

Program bi trebao uključiti i jačanje bedema nasuprot moru te kako iskoristiti nove prilike kao što su dulje vremensko razdoblje za poljoprivredni uzgoj, te nove kulture.

“Samit će se snažno usredotočiti na dobivanje novih investicija kako bi se milijunima malih poljoprivrednika omogućilo da se prilagode pritiscima klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju”, objašnjava UN.

“Organizatori samita traže i novo veliko financiranje za istraživanja u poljoprivredi te bolji pristup malih uzgajivača savjetodavnim službama i službama za upravljanje rizikom i financiranjem”, navodi se na stranicama svjetske organizacije.(Hina)