Predstavnici Zelene akcije u utorak su ocijenili trenutnu energetsku politiku Hrvatske – klimatskom katastrofom te su pozvali hrvatsku Vladu da zaustavi izdavanje novih koncesija za istraživanje nafte i plina, a ministra zaštite okoliša i energetike Tomislava Ćorića da odstupi s dužnosti.

U sklopu performansa na Trgu bana Josipa Jelačića, aktivisti Zelene akcije razvili su transparent “Hrvatska energetska strategija = klimatska katastrofa” te višemetarsku kartu Hrvatske na kojoj se upozorava da bi 75 posto njezine površine moglo ‘pasti’ pod koncesije za istraživanje nafte i plina. Postavili su i 40 konstrukcija koje simboliziraju gradove, rijeke i planine u čijoj blizini Vlada planira izdati nove koncesije.

Ministra Ćorića nazvali su ‘ministrom fosilnih goriva’ jer Vlada priprema nove koncesije i to u 16 novih istražnih polja koja se protežu od Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke, Ličko-senjske do Splitsko-dalmatinske županije.

“Pod koncesijom su Zagorje, Međimurje i Banovina, područja krških rijeka Karlovca, Gorskog kotara i Like unutar kojih su područja bogata vodom, a dio ih je zaštićen u sklopu projekta Natura 2000”, istaknuo je Luka Tomac iz Zelene akcije.

Dodao je da Vlada u procesu donošenja nove Energetske strategije i Integriranog klimatsko-energetskog plana naftnim i plinskim tvrtkama planira dati tri četvrtine kopnenog teritorija Hrvatske u koncesiju.

“Nedavno je završio natječaj za dodjelu koncesija za Panonski bazen i sjevernu Hrvatsku, a novi natječaj za pojas Dinarida otvoren je do 10. rujna. U tajnosti se drže i ugovori te uvjeti i tehnologije za istraživanje i eksploataciju pa se pitamo hoće li ministarstvo dozvoliti nekonvencionalnu metodu hidrauličkog frakiranja stijena (tzv. fracking). To bi imalo izuzetno štetan utjecaj na zalihe pitke vode te bioraznolikost, a uzrokovalo bi povećanje ispuštanje stakleničkih plinova”, rekao je je.

Tomac je podsjetio da su prije tri godine, u prvom krugu natječaja za blokove uz Savu i Dravu, koncesije dobili kanadski Vermilion Oil i INA.

“Vlada ignorira globalnu klimatsku krizu, manjka joj vizija i strategija koje su potrebne kako bi svi imali šanse za bolju ili ikakvu budućnost”, ustvrdio je.

Naveo je i primjere zemalja koje, kako je rekao, za razliku od Hrvatske, razmišljaju strateški i prepoznaju prilike koje sa sobom nosi pravovremena tranzicija.

“Primjerice, Finska, država koja trenutno predsjeda Europskom unijom, planira do 2035. godine svoje emisije smanjiti za 100 posto te postati klimatski neutralna”, istaknuo je poručivši da bi Hrvatska trebala ići tim putem.