Povodom donošenja objedinjenih mjera aktivne politike zapošljavanja Mreža mladih Hrvatske usporedila je preporuke iz Vanjske evaluacije mjera aktivne politike tržišta rada 2010. – 2013. i Evaluacije iskustava polaznika, mentora i poslodavaca uključenih u mjeru Stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa s novodonesenim mjerama. Obje evaluacije naručene su od strane Ministarstva rada i mirovinskog sustava.

Nažalost, od preporuka koje se odnose na ovakav tip reforme, svega 3 preporuke su usvojene, 8 njih djelomično, a čak 56 preporuka ni na koji način nije usvojeno. Porazni rezultati govore kako je i ovo jedan od primjera ignoriranja dokaza i istraživanja u kreiranju politika.

Najvažnija preporuka koja je usvojena jest “Objediniti mjere i ukinuti one za koje postoji vrlo slabo zanimanje; pojednostaviti strukturu mjera jer se u trenutnoj “šumi” podopcija i podmjera teško snalaze i nezaposlene osobe, i poslodavci, ali i sami djelatnici Zavoda”.

– Ova reforma je, ako ništa drugo, maknula šumu od preko 40 mjera u kojima se više nitko nije snalazio. Vjerojatno je da će to olakšati svim zainteresiranim stranama snalaženje. S druge strane, propuštena je prilika da se mjere fokusiraju prema onim potencijalnim korisnicima kojima su mjere zaista i potrebne. Umjesto toga  i SOR i Javni radovi su prošireni na gotovo sve mlade što će samo dodatno pojačati efekt mrtvog tereta tj. da korisnici budu osobe koje bi se i bez mjera zaposlili – rekao je za Libelu Marin Živković iz Mreže mladih Hrvatske.

Od onih koje nisu usvojene u Mreži mladih Hrvatske kao najvažniju vide preporuku  “Razmotriti ograničavanje i smanjenje obujma ove mjere (SOR) kako bi se smanjili negativni makroučinci (istiskivanje drugih oblika ulaska na tržište rada i pripravništvo, istiskivanje iz profesija onih mladih osoba koje si ne mogu priuštiti raditi godinu dana za 2400 kn mjesečno itd.).”

– Vidimo da ne samo da ova preporuka nije usvojena već se sada negativni makroučinci prelijevaju i na širu populaciju mladih te tako imamo primjere da se mlade osobe zapošljavaju na poslove prodavača preko SOR-a na godinu dana iako sami poslodavci kažu da uhodavanje u taj posao traje do mjesec dana. Tu je sada i novi problem ograničavanja pristupa tržištu rada osobama starijima od 30 u struci za koju su se obrazovali jer je SOR u nekim strukama postao jedini ulaz na tržište rada a oni nemaju pravo na SOR – navodi Marin Živković.

Umjesto da mjere služe da se pomogne najugroženijima, one stvaraju novi skupinu osoba koje su ugrožene na tržištu rada.