Prenosimo preporuke za volontiranje u kriznoj situaciji koje je izradio Hrvatski centar za razvoj volonterstva.

Raduje činjenica kako u cijeloj Europi raste solidarnost, broj građanskih inicijativa i građana koji se uključuju u pomoć i podršku ranjivim skupinama.
Situacija je svima nova, pa tako i nama – ipak, postoje neka opća načela kriznog volontiranja kojih bismo se trebali pridržavati, pa osjećamo odgovornost skrenuti pažnju na neke od njih kako bismo poduzeli sve da zaštitimo osobe kojima se pomaže, kao i volontere:

• Najvažnija mjera koju ljudi pojedinačno mogu poduzeti je društvena distanca i samoizolacija. Ukoliko želite volontirati, najvažnije je da budete odgovorni prema sebi i drugima, da ste zdravi i da ne spadate u rizičnu skupinu (osobe starije od 65 godina, kronični bolesnici, onkološki bolesnici, osobe s kardiovaskularnim i respiratornim poteškoćama).
• Sve aktivnosti treba poduzimati u skladu s preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ili Stožera civilne zaštite RH.
• Svatko tko organizira volonterske aktivnosti, bilo u formalnom ili neformalnom obliku, treba biti svjestan odgovornosti za sigurnost svih uključenih, kako volontera tako i korisnika. Organizator je dužan upoznati volontere s mogućim rizicima.
• Volontiranje je dobrovoljna aktivnost svakog pojedinca, odluka koju svatko donosi za sebe, i koja jedino tako može snažno doprinijeti kvaliteti ljudskih veza i našem društvenom kapitalu. Prema Zakonu o volonterstvu samostalnu odluku o volonterskom angažmanu mogu donijeti sve punoljetne osobe. Osobe od 15 -18 godina trebaju pisanu suglasnost roditelja ili skrbnika. Mlađi od 15 godina volontiraju u organiziranim oblicima s ciljem odgoja i obrazovanja za volontiranje
• Iskreno se nadamo da će lokalne samouprave pronaći način uspostavljanja organiziranih službi pomoći i podrške u suradnji s organizacijama civilnog društva, a koje će na odgovoran način uključivati volontere i smanjiti rizike.
• U ovim okolnostima najbolji oblik pomoći je pomoć poznatim i bliskim osobama, obitelji i susjedima. U trenutcima ograničenih socijalnih kontakata, razmislite o tome da kontakte s bliskim ljudima održavate telefonom i da im na taj način pružite socijalnu podršku kroz razgovor.
• Facebook i druge neformalne grupe okupljaju ljude koji žele pomoći drugima, ali teže dopiru do onih kojima je pomoć potrebna, zato je korisno da prije svega spremnost na volontiranje iskažete lokalnim stožerima civilne zaštite ili nekoj od organizacija koje su već uključene u pomoć i podršku u vašoj zajednici (najčešće se radi o društvima Crvenog križa, volonterskim centrima i sl.).
• Osim podrške u nabavci životnih potrepština, važno bi bilo osigurati i psihološku podršku za sugrađane. Ovo je jedna od aktivnosti koja također može biti organizirana na razini lokalne samouprave, a u koju se mogu uključiti volonteri stručni za ovu vrstu podrške.
• Hrvatski centar za razvoj volonterstva i volonterski centri mogu poslužiti kao dobar resurs u podršci kvalitetnom organiziranju volontera i poduzimanju najboljih strategija za smanjenje svih vrsta rizika.