Mala čigra u Hrvatskoj se gnijezdi uz morsku obalu, na rijekama Dravi i Savi, šljunčarama, akumulacijama s pješčanim otocima i sprudovima, no zbog stalnog uznemiravanja i nestanka staništa postala je iznimno rijetka pa ih na rijeci Dravi obitava samo četiri para, a gnijezdeća populacija crvenokljune čigre, pretpostavlja se, broji između 400 ii 700 parova, pa su nevladine organizacije 2018. proglasili Godinom čigre.

Nevladine organizacije WWF i Biom u utorak su u priopćenju naglasile kako su te ptice stavljene na popis ugroženih vrsta u Crvenu knjigu te su podsjetile da su crvenokljuna i mala čigra u Hrvatskoj strogo zaštićene vrste.

“Zbog stalnog uznemiravanja, nestanka pogodnih staništa te regulacije toka rijeke Drave, danas u Hrvatskoj u prosjeku obitavaju samo četiri para male čigre. Stoga su lani postavljene informativne ploče uzduž Drave u Koprivničko-križevačkoj županiji, a to je jedino stanište male čigre na rijeci Dravi u Hrvatskoj“, istaknula je voditeljica projekta ‘Drava Life’ Branka Španiček.

Dodaje kako se procjenjuje da gnijezdeća populacija crvenokljune čigre broji između 400 i 700 parova, a najveće kolonije nalaze se na jezerima Rakitje kod Zagreba i Ormož na hrvatsko-slovenskoj granici.

Gniježđenja na prirodnim sprudovima rijeka gotovo da i više nema

„Prijetnje koje ugrožavaju crvenokljunu čigru brojni su zahvati na prirodnim vodotocima poput vađenja šljunka iz riječnog korita, utvrđivanje obala, izgradnje brana i hidroelektrana, oscilacije razine i zagađivanje voda pa tu gniježđenja skoro da više nema. Uznemiravanje, različite sportske i rekreativne aktivnosti, ali i brojni predatori, među kojima su galebovi i vrane, također ugrožavaju uspješnost gniježđenja”, stoji u priopćenju.

Udruga Biom ove će godine prvi put zaštiti koloniju crvenokljune čigre od predatora na jezeru Ormož postavljanjem električne ograde“, najavila je stručna suradnica za zaštitu prirode iz udruge Biom Biljana Ječmenica.

Spas za posljednje gnijezdeće parove

Udruge su istaknule kako je nužno očuvanje i obnova dinamike rijeka za stvaranje sprudova, kao i sprječavanje uznemiravanja ptica tijekom sezone gniježđenja, od sredine travnja do kraja srpnja.

Obje će udruge, najavile su, provoditi zasebne aktivnosti za zaštitu čigri te raditi na podizanju svijesti o važnosti očuvanja staništa, a posebno duž rijeke Drave.

Čigre su rasprostranjene gotovo u svim krajevima svijeta, a zimu provode u toplijim krajevima. Njihovo aerodinamično tijelo omogućuje im brze zarone iz zraka prilikom lova. Društvene su, gnijezde se kolonijalno ili pojedinačno na stijenama, šljunčanim otocima, šljunčanim i pješčanim plažama, riječnim sprudovima i u močvarama, a neke vrste gnijezde i na drveću.

Mala čigra najmanja je vrsta u porodici i raste do 28 centimetara te teži oko 25 grama. Osim po veličini i bijelom čelu, prepoznatljiva je i po žutom kljunu i narančastim nogama.

Crvenokljuna čigra je veća, raspona krila do 35 centimetar. Teška je oko 150 grama, ima crvene noge i kljun s tamnim vrhom te nema bijelo čelo.

Mala čigra se gnijezdi kolonijalno, dok se crvenokljuna može gnijezditi i pojedinačno.