Postoje sredstva i tehnologija za zelenu tranziciju, potreban je jasniji politički smjer za djelovanje
Objavljen u cijelom svijetu, Izvještaj o stanju planeta upozorava da će tijekom sljedećih pet godina biti potrebni veliki zajednički napori za rješavanje dvostruke krize klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti zbog koje je zabilježen pad od 73% u populacijama divljih vrsta u pola stoljeća

ZAGREB – WWF je danas objavio Izvještaj o stanju planeta za 2024. godinu prema kojem je došlo do katastrofalnog prosječnog pada od 73% u populacijama promatranih divljih vrsta* u samo 50 godina (1970.-2020.).

WWF Adria je u zagrebačkoj Laubi organizirala konferenciju na kojoj su nakon predstavljanja podataka iz Izvještaja organizirana dva panela, jedan s predstavnicima iz institucija, a drugi s predstavnicima korporativnog sektora. Programska direktorica WWF Adrije Dunja Mazzocco Drvar istaknula je na kraju konferencije sljedeće zaključke:
– rješenja koja donosimo trebamo dizajnirati razmišljajući globalno
– okoliš i priroda su osnovni resurs turizmu. Hrvatska je definirala svoju turističku politiku kroz Strategiju održivog razvoja turizma, što pokazuje smjer razvoja (suživot prirode i turističke djelatnosti)
– građani su zabrinuti oko klimatskih promjena i ta svijest se povećava, iako je gospodarstvo glavna preokupacija građana
– građani smatraju da upozorenja znanstvenika nisu preuveličana već realna
– EU se fokusira na pojednostavljenje i poboljšanje implementacije legislative, što je popraćeno financijskim mehanizmima. Jednostavnija pravila ne znače odstupanje od ciljeva
– financijski sustav degradaciju okoliša smatra značajnim troškom kojeg nitko ne internalizira. Mehanizmi poput poreza na ugljik i dozvola za emisije ili nisu zaživjeli ili su tek parcijalno zaživjeli
– banke vide klimatske rizike kao prijetnju i kao priliku
– postoje sredstva i tehnologija za zelenu tranziciju, potreban je jasniji politički smjer za djelovanje
– mediji se moraju aktivnije uključiti u tranziciju kroz informiranje i edukaciju o rješenjima, a ne samo u izvještavanju o katastrofaknim posljedicama klimatskih promjena i degradacije prirode.

Na panel diskusiji su sudjelovali ravnatelj Uprave za zaštitu prirode u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije; Slavko Štefičar, ravnatelj Uprave za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije u Ministarstvu turizma i sporta; Andrea Čović Vidović, zamjenica voditeljice Predstavništva Europske komisije u RH; Sandra Švaljek, zamjenica guvernera HNB-a; dr.sc. Dražen Cepić, Institut za društvena istraživanja. U drugom su, korporativnom panelu sudjelovali Nataša Mikuš Žigman, direktorica sektora Poslovna održivost i zelena transformacija u Podravci; Tea Pestotnik Prebeg, direktorica Sektora kvalitete i održivosti u Valamaru; Igor Vukasović, direktor Korporativnih komunikacija Hrvatskog Telekoma; Anica Petričević, managerica razvoja strateških inicijativa te koordinatorica za ESG pri Erste banci; Mirjana Matešić, direktorica HR PSOR-a.

Podatke iz Izvještaja o stanju planeta možete saznati na mrežnoj stranici WWF Adrije – wwfadria.org.
Izvor fotografija i teksta: Izvor: e-bilten WWF Adria