Nakon isteka godine dana od početka privremene zabrane koćarenja u Jabučkoj kotlini hrvatske i talijanske vlasti dogovorile su produženje zabrane na još tri mjeseca.

Iako je ova mjera prepoznata kao jedna od najboljih mjera za opravak ribljih stokova, iz svjetske organizacije za zaštitu prirode WWF poručuju da navedena mjera neće ostvariti željeni pozitivni učinak prestane li se primjenjivati u listopadu ove godine.

Područje Jabučke kotline nalazi se u samoj sredini Jadranskog mora i odavno je prepoznato kao izuzetno važno stanište (mrijestilište i rastilište) mnogih vrsta poput grdobine, škampa, oslića, muzgavca i pišmolja. Stokovi ovih vrsta danas se nalaze u jako lošem stanju.

– Iako je područje Jabučke kotline udaljeno od obale, s današnjom ribarskom tehnologijom postalo je dostupno većini ribarskih brodova koji se bave koćarenjem na Jadranu. Intenzivno iskorištavanje resursa na ovom području direktno ugrožava i ostatak Jadrana zato što ribe i ostali morski organizmi gube svoje područje za mrijest i rani razvoj – kaže Danijel Kanski, stručnjak za ribarstvo u WWF Adria.

To je jedno od najistraživanijih područja Jadranskog mora prvenstveno zbog svoje ekološke i ekonomske važnosti. Također, kotlina je i glavno ribolovno područje u Jadranskom moru koje iskorištavaju hrvatska i talijanska koćarska flota, te preko 30% koćarskog ulova dolazi iz ovog područja Jadrana.

Nakon godina neslaganja oko načina upravljanja Jabučkom kotlinom između hrvatske i talijanske strane, krajem srpnja 2015. godine ove dvije zemlje postigle su dogovor oko zabrane koćarenja na tom području u trajanju od jedne godine.

Budući da mjera ističe krajem srpnja, početkom ovoga tjedna dogovoreno je produljenje zabrane na još tri mjeseca kako bi se napravila znanstvena procjena stanja ribljih stokova te se stekao uvid u uspješnost navedene mjere. „Prema informacijama s kojima trenutno raspolažemo, stanje u Jabučkoj kotlini je još uvijek vrlo loše, što je bilo i za očekivati s obzirom na kratko trajanje mjere. Navedenim vrstama riba potrebno je više vremena za oporavak“, ističe Kanski.

Kako bi mjere zaštite ribljih stokova postale dugoročno učinkovite, WWF preporučuje održiv način upravljanja sukladno znanstvenim preporukama i potrebama ribolovne zajednice. Također, preporuča se uvrstiti Jabučku kotlinu u Regionalni plan upravljanja za bijelu ribu koji će se donijeti 2017. godine, te u Program mjera zaštite i upravljanja morskim okolišem i obalnim područjem Republike Hrvatske.

– Navedeni program mjera je upravo u procesu donošenja, a uključuje i mjere za smanjivanje utjecaja ribarstva na morski okoliš, pa tako i definiranje mjera zaštite živih resursa, te zaštite mrijestilišta i rastilišta temeljenih na rezultatima programa praćenja. WWF smatra da bi se u Program mjera trebale ugraditi i konkretne mjere za zaštitu Jabučke kotline – kaže Željka Rajković stručnjak za morska zaštićena područja u WWF Adria.

U sklopu svog rada na promicanju održivog ribarstva, WWF provodi projekt Fish Forward u 11 zemalja članica EU, pa tako i u Hrvatskoj i Sloveniji, čiji je cilj osvijestiti potrošače koliko je važno birati proizvode koji dolaze iz održivog ribarstva te potaknuti trgovačke lance da ponude više takvih proizvoda na svojim policama.

• WWF radi na rješenju ovog problema u suradnji s drugim nevladinim organizacijama u Hrvatskoj i Italiji. Sve navedene mjere zaštite izuzetno su bitne ne samo radi očuvanja prirode već i radi očuvanja ribarskog sektora koji ne samo da je tradicija već bi trebao biti i budućnost ljudi koji žive na Jadranu – zaključuje Kanski.