Na sjednici se raspravljalo o zabrinjavajućem porastu ubojstava žena u Hrvatskoj od strane bračnih ili bivših partnera te potrebi poboljšanja učinkovitosti sustava za suzbijanje i prevenciju nasilja nad ženama. Istaknuta je i važnost što skorije ratifikacije Istanbulske konvencije.

Na sjednici su uz predsjednika Odbora za ravnopravnost spolova Ivana Vilibora Sinčića i saborske zastupnice i zastupnike sudjelovale predstavnice civilnih organizacija i udruga iz područja zaštite i ostvarivanja prava žena, predstavnica Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Mladenka Morović, v.d. ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade RH Helena Štimac Radin, bivša predsjednica Vlade Jadranka Kosor, Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu te Valentina Andrašek iz Europskog ženskog lobija.

Tijekom uvodnih izlaganja izražena je zabrinutost zbog porasta broja ubojstava žena od strane bračnih ili bivših partnera u zadnjih nekoliko godina te je iznesen podatak da je u 2016. godini udio ubijenih žena od strane njima bliskih muškaraca u brojci ukupno ubijenih među bliskim osobama bio 78 posto, što predstavlja najveći postotak u posljednjih 7 godina.

Upozoreno je i na trend smanjenja broja prijavljenih žrtava obiteljskog nasilja u području prekršajno-pravne zaštite, što upućuje na potrebu hitne i temeljite analize uzroka sve većeg broja nasilja među bliskim osobama i potrebe za hitnim promjenama u sustavu prevencije i suzbijanju nasilja nad ženama.

Mladenka Morović iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova upozorila je na važnost temeljitijeg educiranja institucija koje su uključene u sustav suzbijanja i prevencije nasilja nad ženama – policije, sudstva i socijalnih službi. Upoznala je sugovornice/ke i s inicijativom femicide-watch posebne izvjestiteljice UN-a za nasilje nad ženama Dubravke Šimonović, kojom se predlaže pokretanje promatračkog tijela ili sustava na nacionalnim razinama putem kojeg bi se detaljno pratila pojavnost ubojstava žena iz rodnog aspekta te analiziralo podatke radi uočavanja ključnih propusta koji dovode do ubojstava žena od strane njihovih supruga ili bivših i sadašnjih partnera.

– U Hrvatskoj je osnivanje takvoga tijela u početnoj fazi, a uključivat će predstavnike svih relevantnih državnih institucija i predstavnica civilnih ženskih organizacija poput Ženske sobe i dr. – kazala je Morović.

Govoreći o izmjenama i dopuna te primjeni Zakona o kaznenom postupku, Elizabeta Ivičević Karas s Pravnog fakulteta u Zagrebu primijetila je kako se na područje zaštite žrtava nasilja, koje je ugrađeno u posljednje izmjene Zakona u srpnju ove godine, obraća najmanje pozornosti.

– Iznimno je važno izvršiti pojedinačnu procjenu žrtve, utvrditi da li su joj potrebne fizičke mjere zaštite ili psihološka pomoć te je stoga nužna uspostava sustava zaštite žrtve neovisno o institucijama kaznenog postupka – kazala je Ivičević Karas.

Sanja Bezbradica Jelavić, odvjetnica i savjetnica Autonomne ženske kuće, upozorila je kako se obiteljsko nasilje često tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo, žrtvi se ne pruža adekvatna zaštita i ne postiže se svrha kažnjavanja.

– Vrlo često iz tih razloga, kao i zbog slučajeva dvostrukoga uhićenja gdje su žene u poziciji suokrivljenika u postupku, žrtve nasilja često gube povjerenje u institucije te daljnje nasilje više i ne prijavljuju – rekla je Bezbradica Jelavić.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama temeljem odluke Hrvatskoga sabora iz 2004. godine obilježava se u spomen na tri ubijene žene i pokušaj ubojstva još jedne žene na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice 1999. Godine, prenosi Sabor.hr.