Uz policijske službenike i taksiste novinari se nalaze među tri zanimanja koja su najčešće žrtve napada. U većini slučajeva počinitelji nisu kažnjeni, niti je istraga provedena na efikasan način.  U prošlom desetljeću u svijetu je ubijeno preko 800 novinara, dok je svako deseti slučaj ubojstva riješen.

Medijske slobode u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina su u konstantnom padu. Po izvješću Reportera bez granica Hrvatska je 2017. godine pala za 11 mjesta na listi slobode medija u svijetu i sada se nalazi na 74. mjestu.

Prema navedenom izvješću novinari koji istražuju korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su podvrgnuti kampanji uznemiravanja.

Defamacija je kriminalizirana i vrijeđanje države, njezinog znaka, nacionalne himne ili zastave, kažnjivo je do tri godine zatvora. Još gore, “ponižavajući” medijski sadržaji kriminalizirani su od 2013. godine. Hrvatski sabor je u ožujku 2016. otpustio glavnog ravnatelja HRT-a i imenovao vršitelja dužnosti koji je nastavio smanjivati ​​ili preraspodjeljivati oko 70 novinara i urednika u sklopu onoga što su kritičari nazvali ideološki upravljanim “čišćenjem”. Dolaskom Domoljubne koalicije na vlast vladajući su se počeli miješati u rad javnih medija.

Najočitiji primjer toga je bila promjena Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji kako bi omogućili v.d. direktora da ostane na vlasti sve do izvanrednih parlamentarnih izbora u rujnu 2016. godine, ali i brojne smjene urednika, raskidi dugogodišnjih ugovora, odlasci novinara s javnog medijskog servisa te izmjene programa kao što navodi izvještaj Kuće ljudskih prava “Otporom prema krnjim demokracijama Europe – Razumijevanjem scenarija neliberalnih vlasti do uspješnijeg otpora, Studije slučaja: Hrvatska, Mađarska, Poljska i Srbija”, piše Kuća ljudskih prava.

Prije 2014. godine broj napada bio je znatno manji, u nekim razdobljima i dvostruko manji. Etiološki gledano takav drastični porast napada, poglavito u 2014. i 2015. godini se barem djelomično može pripisati dolasku na vlast konzervativne političke struje, a pogotovo imajući u vidu činjenicu kako je u svijetu prisutan trend pada broja napada na novinare, dok u Republici Hrvatskoj nažalost dolazi do obrnute situacije i povećanja napada u zadnje 3 godine. Vladajući su otvoreno pozivali na nasilje i otpor prema novinarima. Organiziran je i prosvjed i nacionalističko huškanje protiv Mirjane Rakić i Vijeća za elektroničke medije kada je 2016. godine i Ivan Tepeš kao tadašnji potpredsjednik Hrvatskog sabora javno sudjelovao u prosvjedu i pozivao na ostavku Mirjane Rakić.

Slučajeve napada iz 2017. godine možete pronaći OVDJE.