U nedjelju je završen Nyéléni Europe forum za prehrambeni suverenitet koji je započeo 25. listopada u rumunjskom gradu Cluj-Napoca na kojemu su među 500 sudionika iz 40 zemalja sudjelovali i predstavnici Hrvatske.

Brojni poljoprivrednici, šumari, radnici u poljoprivrednoj proizvodnji i distribuciji hrane kao i organizacije civilnog društva, aktivisti i potrošači okupili su se kako bi zajednički raspravili o tome kako se oduprijeti korporativnoj kontroli proizvodnje i distribucije hrane i kako postići rješenje kojim bi se poljoprivreda vratila u ruke malih proizvođača.

Najveći doprinos ovog foruma bio je jačanje pokreta u Istočnoj Europi i Centralnoj Aziji te povezivanje s partnerima iz ostalih europskih regija. Većina zemalja u regiji s kojom se i mi možemo poistovjetiti ima podjednako veliku i vitalnu populaciju seljaka znatno ugroženu otimačinom zemljišnih resursa, jačanjem moći velikih korporacija i trgovačkih lanaca te pritiskom industrijalizacije poljoprivrede, a na nekim područjima i ratnim razaranjima. Seljačka poljoprivreda predstavlja život i temelj našega prehrambenog sustava i moramo se zalagati za njezin opstanak.

Hrvatski predstavnici dobili su priliku predstaviti svoje organizacije kao i cjelokupni pokret za prehrambeni suverenitet u našoj zemlji te sudjelovati u brojnim radionicama i raspravama koje su obuhvaćale održive i solidarne modele proizvodnje i distribucije hrane, pravo na prirodne resurse i javna dobra, povećanje prava radnika i socijalnih uvjeta unutar prehrambenog sustava.

Udruga obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava Hrvatske Život, koju su predstavili Miroslav Kovač i Danijela Laslo, prvi je put sudjelovala na međunarodnom forumu za prehrambeni suverenitet predstavljajući 460 OPG-ova. Seljak mora biti rješenje problema proizvodnje zdrave hrane, a nikako žrtva špekulacija poljoprivrednim zemljištem, slobodnog tržišta, koncentracije kapitala, ugroženosti lokalnog i domicilnog stanovništva i zakonskih isključenosti, pa sve do njegova napuštanja tog proizvodnog resursa, s kojim onda nestaje znanje i iskustvo života. Udruga je poduprla širenje organizirane pomoći seljacima i sama podnijevši usmeni zahtjev za članstvo u svjetskoj mreži La Via Campesina – međunarodni pokret koji okuplja milijune seljaka, malih i srednjih poljoprivrednika.

Sličnih je mišljenja i Vesna Rožić Šibić iz Udruge ekoloških proizvođača Dalmacije – Dalmacija EKO, napominjući kako zbog neusklađenosti sustava  u korist malih poljoprivrednika, svakim danom niču pojedinačne inicijative gdje se ljudi udružuju na osnovi zajdedničkih interesa. Da bi napredak uistinu imao utjecaj na poboljšanje sustava, važno je sve te grupe povezati pod zajedničkim nazivnikom prehrambenog suvereniteta. Proizvođači i potrošači  mogu i moraju napredovati jednino zajedno,  jačajući međusobne odnose.

Veliki odaziv sudionika pokazuje spremnost ljudi da stanu u obranu kulturološki i ekološki prikladnih načina uzgoja zdrave i nutritivno vrijedne hrane, čija proizvodnja pritom uvažava život i planet, mišljenje je Cvijete Biščević iz Zelene mreže aktivističkih grupa – ZMAG, koja ističe kako su kroz radionice o pitanju budućnosti poljoprivrede dogovoreni koraci za uspostavljanje pan-europske mreže za dijeljenje znanja i iskustava u poljoprivredi.

Svoje sudjelovanje Sunčana Pešak iz Zadruge za dobru ekonomiju, jedne od prvih potrošačko-proizvođačkih zadruga u Hrvatskoj ističe kao vrlo važno zbog iskustva, ali i povezivanja s drugim sličnim inicijativama, jer se na taj način pridonosi opstanku malih poljoprivrednih gospodarstava, kao i za pokretanje održivihinovativnih modela poljoprivrede, kolektivnih farmi i sličnih inicijativa stvarajući pravednije odnose na tržištu hrane. Osim toga napominje kako je od velikog značenja i povezivanje s inicijativama za očuvanje i razvoj domaćeg sjemena bilja jer je u Hrvatskoj sjemenarska proizvodnja posebno deficitarna, a domaće sorte ugrožene i prijeti im nestanak.

Među predstavnicima iz Hrvatske sudjelovalo je i Brodsko ekološko društvo – BED koje godinama radi na očuvanju prirodne i kulturne baštine na tom području kao i na promicaanju izvornih hrvatskih pasmina kao genetskog resursa. „Teško je naći razumijevanja za to na nacionalnom nivou, ali je vrlo poticajno kroz europske i svjetske mreže povezati se s istomišljenicima, ljudima koji promišljaju o proizvodnji hrane, o potpori seljaku kao osnovi tog sustava, kao i lokalnom, zdravom i održivom“ izjavila je Iris Beneš, programska koordinatorica BED-a.