Zelena akcija (ZA) ocijenila je u četvrtak nedopustivim donošenje Zakona o LNG-u po hitnom postupku jer je svrha takvog postupanja zaobilaženje volje lokalne i regionalne zajednice, kraćenje postupaka predviđenih propisima za koncesioniranje te smanjuje vrijeme za parlamentarnu pa time i javnu raspravu, prenosi Hina.

Aktivisti ZA su u četvrtak pred Hrvatskim saborom prosvjedovali protiv donošenja Zakona po hitnom postupku te pozvali zastupnike da glasuju protiv. Poručili su da je neosporno kako se radi o propisu koji će imati vrlo značajan utjecaj na okoliš.

Udruga je apelirala na saborske zastupnike da uvaže mišljenje stanovništva i ne donosu kontroverzan Zakon čija je jedina svrha ubrzati provedbu projekta koji nije u javnom interesu, već je okolišno neprihvatljiv i ekonomski neisplativ.

“Grubo poricanje rizika i negativnih učinaka ovakvog investicijskog projekta po građane, okoliš, gospodarstvo i demokraciju u cjelini, vidljivo je u proceduri pripreme Zakona i u nizu njegovih odredbi. Osobito je opasno što je Zakon podloga za davanje pomorskog dobra u koncesiju na 99 godina i to investitoru kojeg se stavlja u povlašten položaj, a koji u bliskoj budućnosti možda neće biti u stopostotnom državnom vlasništvu”, upozoravaju iz udruge.

Aktivisti ističu kako nije jasno na temelju kojih kriterija je procijenjena nužnost tako dugog razdoblja koncesije te izražavaju sumnju da je naknadno ubacivanje visine naknade za lokalnu i regionalnu samoupravu samo pokušaj kupovanja njihove šutnje.

“Nedopustivim smatramo da se Zakon donosi po hitnom postupku jer za sobom povlači dodatno smanjenje vremena za parlamentarnu pa time i javnu raspravu, a nije naveden niti jedan valjan razlog za to”, istaknula je Marija Mileta iz ZA. Dodala je kako je jedina svrha Zakon zaobilaženje otpora lokalne i regionalne zajednice te skraćivanje postupaka predviđenih propisima za koncesioniranje.

Iz udruge su podsjetili da je prijedlog zakona na javnoj raspravi bio samo 15 dana, što je suprotno odredbama Zakona o zaštiti okoliša koji propisuje najmanje 30 dana za sudjelovanje javnosti u postupku i provedbenih propisa značajnih za utjecaj na okoliš.

Koga zakon štiti

Iz ZA poručuju da Prijedlog zakona predviđa isplatu godišnje naknade za sigurnost opskrbe tvrtki LNG Hrvatska ako se ne ostvare dovoljne količine plina.

“Za usporedbu, trošak plutajućeg LNG terminala kod grada Livorno u Italiji je od inicijalnih 200, koštao oko 900 milijuna eura. I tamo je donesen poseban zakon u kojem stoji da će država pokriti 71,5 posto izgubljenih prihoda, tj. građanima Italije su povećani računi za terminal koji nije funkcionalan”, pojasnili su.

Aktivisti naglašavaju kako ne postoji garancija da se to neće dogoditi i u Hrvatskoj i da zakon na nikakav način ne štiti građane.

“U Prijedlogu zakona stoji i kako projekt izgradnje LNG terminala na otoku Krku predviđa dvije faze izgradnje od kojih prva faza obuhvaća plutajući terminal, a druga kopneni. Prema ‘Direktivi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš’ zabranjeno je jedan zahvat dijeliti na više manjih kako bi se prividno smanjio njihov ukupni utjecaj na okoliš. Zbog manjkavosti studije utjecaja na okoliš, 18. svibnja uputili smo tužbu Upravnom sudu u Rijeci kojom tražimo poništenje rješenja o prihvatljivosti zahvata plutajućeg LNG terminala za okoliš”, ističe Mileta.